Berlin, 10.11.2020. – Ovogodišnja Njemačka islamska konferencija (DIK) je kao centralnu temu razmatrala pitanje uloge i važnosti imama odnosno obrazovanja i edukacije imamskog kadra u Njemačkoj.
Centralno izlaganje je imao savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer, koji je iznio stav, kako je pitanje obrazovanja imama u Njemačkoj jedno od najvažnijih pitanja i zadataka koji stoje u daljnjem fokusu rada i djelovanja Konferencije. Ministar Seehofer je u svome izlaganju istakao važnu ulogu i odgovornost koju nose imami u svojim džematima, te da u skladu s tim je potreba vremena i prostora da imami budu u potpunosti uključeni u društvene tokove, a za što je neophodno da budu educirani i da razumiju i govore jezik okoline gdje djeluju i rade. Posebno je važan rad imama sa mlađom populacijom, do koje oni mogu doprijeti, jedino na način da poznaju njihove potrebe u vremenu i da su u stanju prenijeti im učenje vjere utemeljeno na suživotu, poštivanju različitosti i aktivnom dijalogu. Uloga imama u prevenciji ekstremnih učenja, naučavanja umjerenog islama je na tom polju nezamjenjiva.
Na planu edukacije imama u Njemačkoj je hafiz dr. Esnaf Begić predstavio i projekat islamskog koledža u Osnabruecku, koji je nastao u saradnji sa Institutom za islamsku teologiju iz Osnabruecka. Istaknuto je da Islamski koledž može dati značajan doprinos budućoj edukaciji imamskog kadra, kao i doškolovavanju sadašnjih imama u Njemačkoj. Razgovarano je i o načinima finansiranja imama, džemata te sveukupnog rada Zajednica u Njemačkoj, gdje je izražena težnja, da se onemugući politizacija lokalnih Zajednica, a koja se po riječima ministra Seehofera ostvaruje finansijskim podrškama iz inostranstva.
O praktičnom radu imama, svakodnevnim izazovima sa kojima se susreće, govorio je hafiz dr. Benjamin ef. Idriz, imam u džematu Penzberg. Hafiz Idriz je naglasio kompleksnu ulogu imama, kao aktivnog multiplikatora, čije djelovanje se proteže od svakodnevnog rada u džamiji, ali i aktivne uloge imama u društvu, izvan džamije. Po pitanju obrazovanja budućeg imamskog kadra, naveo je primjer strukture obrazovanja u Islamskoj Zajednici u Bosni i Hercegovini i primjer Gazi Husrev-begove medrese i Fakulteta islamskih nauka, kao temeljnih obrazovnih institucija za edukaciju imama. Također je napomenuo potrebu veće senzibilnosti u javnom, posebno medijskom prostoru, pri upotrebi određenih termina, čijom stalnom upotrebom se islam neopravdano negativno povezuje. Imenovanje stalnih kontakta, zaduženih za komunikaciju sa imamima i džematima svakako bi pomoglo boljoj i intenzivnijoj suradnji i dijalogu.
Projekti njemačke konferencije o islamu su već zaživjeli u mnogim Zajednicama i džematima, te je i pored svih poteškoća izražen optimizam za daljnju suradnju. Ovogodišnja Konferencija je zbog pandemije virusa Korone održana online.
A.J.
Prenešeno sa www.igbd.org