Autor: Dr. hfz. Halil ef. Mehtić
Poštovana braćo i sestre, nastupio je mjesec zul-hidže u kojemu su sadržane veoma važne islamske aktivnosti. U njemu se obavlja hadž, u njemu je najodabraniji dan u godini (jevmul-arefe), u njemu se klanja bajram namaz i kolje kur’ban. On je jedan od četiri sveta mjeseca u kojemu se dobra djelo višestruko nagrađuju, ali i počinjeni grijesi višestruko kažnjavaju.
Prvih deset dana zul – hidždžeta su kruna toga mjeseca i to su blagoslovljeni dani. Zbog njihove vrijednosti, Uzvišeni Allah se kune njima i kaže: Tako mi zore i deset noći, i parnih i eparnih,i noći kada nestaje, – zar to pametnom zakletva nije?[1] Skoro svi komentatori Kur’ana, ističu da se ta zakletva odnosi na prvih deset noći mjeseca zul-hidžeta. Trebamo znati, kada se Uzvišeni Allah nečim zaklinje, to ukazuje na njegovu posebnu vrijednost.
Ibn Abbasa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima” tj. (prvih deset dana zul-hidždžeta). Prisutni upitaše: ”Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?” Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: ‘Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek ode da se bori radi Allaha žrtvujući i sebe i svoj imetak i ništa od toga ne vrati.“[2]
Upitan je šejhul-islam, Ibn Tejmijje, rahimehullah, o vrijednostima deset dana zul-hidždžeta, da li su oni bolji od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, pa je odgovorio: ”Deset dana zul-hidždžeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca Ramazana, a noći zadnje trećine Ramazana bolje su od noći prve trećine zul-hidždžeta.”
Vrijedno je napomenuti, da ono što je noć Lejletul-Qadr, među noćima u godini, to je deveti dan zul-hidžeta (jevmul-arefe) među danima. Stoga je jako važno da vjernici, koji su ostali kod kuće, to jeste, nisu otišli na hadž, poste taj dan.
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Post na dan Arefata briše grijehe iz godine koja je prošla i godine koja dolazi.”[3]
Takođe je rekao: „Nema ni jednog dana u kome Allah oslobodi više robova od džehennemske vatre kao što je to slučaj sa danom Arefata.“ [4]
Klanje kurbana
Za ovaj mjesec i njegovih prvih deset dana vezuje nas, kao što rekosmo, i klanje kurbana. To je po imamu Ebu Hanifi drugostepena vjerska dužnost vadžib, a po mišljenju ostale trojice imama sunneti muekkede.
Kurban kao vjerski čin bio je praksa svih naroda na zemlji. U suri Hadždž Uzvišeni, subhanehu ve teala, rekao je:
وَلِكُلّ أُمّةٍ جَعَلْنَا مَنسَكاً لّيَذْكُرُواْ اسْمَ اللّهِ عَلَىَ مَا رَزَقَهُمْ مّن بَهِيمَةِ الأنْعَامِ…
Svakoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje…[5]
Klanje kurbana ili prinošenje žrtava simboliše muminsku spremnost na odricanja, odnosno na žrtvu za istine vjere, svih raspoloživih sredstava, pa i samog sebe, kada to bude potrebno. Primjer takvog beskompromisnog žrtvovanja nalazimo u Ibrahimu, a.s., i njegovom sinu Ismailu, o čemu nam Kur’an slikovito govori.
Kurban je propisan druge godine po Hidžri kao što su propisana dva bajrama, zekat, sadekatul-fitr, a utemeljenost za njegovo izvršenje nalazimo u Kur’anu, sunnetu i idžmau’. Uzvišeni Allah, dž.š., veli:
فَصَلّ لِرَبّكَ وَانْحَرْ.
Zato klanjaj namaz i kolji kurban.[6]
Allahov Poslanik, s.a.v.s., redovno je klao kurban što razumijemo iz predaje Enesa, r.a. koji je rekao: „Vjerovjesnik, s.a.v.s., žrtvovaše dva bijela, rogata ovna svojim rukama i tom prilikom spominjaše Allahovo ime govoreći Bismillahi, Allahu Ekber[7]. (Muslim)
Resulullah je i ashabe stimulisao na izvršenje ove vjerske obaveze, što razumijemo iz nekoliko hadisa. Tako je jednom prilikom kazao:
إنَّ الصَّدَقَةَ لَتَقَعُ فِيِ يَدِ الرَّحْمَنِ قَبْلَ أَنْ تَقَعَ فَي يَدِ السَّائِلِ, وَ إنَّ الدَّمَ لَيَقَعُ مِنَ اللهِ بِمَكَانٍ قَبْلَ أنْ يَقَعَ إلَىَ الأَرْضِ.
“Zaista će sadaka (koju udjeljujete) prije stići do milostivog Allaha negoli na dlan siromaha, a kurbanska krv će stići Allahu, prije negoli prva kap padne na zemlju.”[8]
Najbolje čovjekovo djelo za Bajram
Govoreći o kurbanu kao dobrom djelu koje se uradi na Bajram, Alejhisselam je rekao: “Najbolje čovjekovo djelo i ono što Allah najviše voli na Kurban-bajram je prolijevanje kur’banske krvi. Zaista će kurban na Sudnjem danu doći sa svojim rogovima, vunom i papcima. Uistinu, krv kurbana stigne Allahu prije negoli padne na zemlju, pa zato lijepo postupajte sa kurbanima.”[9]
Ko je dužan zaklati kurban
Kurban je dužan zaklati svaki musliman kome u danima Kurban-bajrama pretekne toliko novčanih ili materijalnih sredstava iz kojih bi mogao kupiti i zaklati kurban.
Poslanik, a.s., je upozoravajući one koji izbjegavaju izvršenje ove vjerske obaveze rekao:
مَنْ وَجَدَ سَعَةً فَلَمْ يُضَحِّ فَلَا يَقْرَبَنَّ مُصَلَّانَا .
“Ko bude u mogućnosti, a ne zakolje kur’ban, neka se ne približava našim musallama (džamijama).” [10]
Braćo i sestre, imajući u vidu odlikovanost i blagoslovljenost mjeseca zul-hidže, potrudimo se da njegovih prvih deset dana i noći iskoristimo u ibadetu Allahu, dž.š., i u činjenju dobrih dijela. Pokajmo se Allahu Uzvišenom za počinjene grijehe i nadajmo se Njegovoj milosti i oprostu, jer je On neizmjerno milostiv i mnogo prašta.
FUSSNOTE:
1] El-Fedžr, 1-6
2] Buharija, 2/457
3] Muslim
4] Muslim
5] El-Hadždž, 34.
6] El-Kevser, 2.
7] Aburrahman el-Džeziri, Kitabul fikhi alel mezahibil erbea’,
8] /715.
9] Tirmizi
10] Muslim